What would you like to search for?

RECI NE BACANJU HRANE!

© WWF Food Practice

Koliko hrane bacamo?

Čak 1/3 sve globalno proizvedene hrane završi kao otpad. Time ne bacamo samo hranu, već sve prirodne resurse koji su neophodni za njezinu proizvodnju. Stvaranje otpada od hrane moramo zaustaviti još danas! 


Što to znači za naš prirodni svijet? 

Ne gubimo samo hranu! Izgubljeno je tlo, energija i voda koji su bili potrebni za proizvodnju te prekomjerne količine hrane. Smatra se da je čak 70% biološke raznolikosti izgubljeno zbog krčenja šuma i prirodnih staništa koja se prenamijenjuju u farme i poljoprivredna zemljišta.

Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca isključivo zbog „nepravilnog“ oblika, a sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta i svojim razlaganjem ispuštaju štetne tvari kojima negativno utječu na okoliš i doprinose klimatskim promjenama.

© Marina Kelava

Milijarde tona otpada kraj toliko milijuna gladnih ljudi!

Bacanje hrane se događa u cijelom lancu opskrbe: proizvodnji, preradi, prodaji i potrošnji. Gledano "od polja do stola", godišnje na svjetskoj razini bacamo oko 1,3 milijarde tona (700 milijardi eura), a na razini Europske unije 88 milijuna tona (143 milijardi eura). Zemlje u našoj regiji prate svjetske brojke: u Hrvatskoj se baca oko 400.000 tona, u Sloveniji oko 140.000 tona, a u Srbiji oko 700.000 tona hrane. Podaci za ostale zemlje nažalost nisu poznati.  

Uz velik ekološki problem, bacanje hrane predstavlja također i vrlo osjetljivi socijalan problem: trenutno brojimo 850 milijuna pretilih ljudi, 795 milijuna gladnih ljudi koji nema dovoljno hrane za zdrav život, a čak devet milijuna umire od gladi.
 

Podigni glas: reci ne bacanju hrane!

Sustav doniranja hrane, banke hrane, zakonska legislativa koja to sve omogućuje i prati... Sve to u našim zemljama ili ne postoji ili ne funkcionira. Glas naroda, međutim, može i treba učiniti razliku. Pošalji jasnu poruku, reci NE bacanju hrane!
 

Kako smanjiti bacanje hrane?

Kao pojedinci teško možemo djelovati na cijeli sustav "od polja do stola". Onaj dio od trgovine do stola itekako je u našim rukama. Hranu bacamo iz više razloga, a jedan od najčešćih je nečitanje ili nerazumijevanje navođenja roka trajanja na deklaracijama. Koji su to načini kojima možemo smanjiti bacanje hrane u svojem kućanstvu? Evo nekoliko savjeta:
  • Datum ne znači nužno i da je namirnici istekao rok trajanja. „Upotrijebiti do” označava da je hrana sigurna za konzumaciju do navedenog datuma, dok „najbolje upotrijebiti do” označava datum do kojeg proizvod, uz pravilno skladištenje, zadržava očekivanu kvalitetu. Katkad namirnica može biti upotrebljiva i desetak dana nakon navedenog isteka roka. Pomiriši, kušaj... Sve prije bacanja!
  • Prije odlaska u trgovinu zaviri u svoj hladnjak i provjeri što ti sve treba te napravi popis. Najbolje je da u trgovinu ideš punog želuca. U protivnom - kupit ćeš mnogo više od planiranog! U trgovini provjeri kvalitetu namirnica koje kupuješ, a kada biraš proizvode na policama, izaberi one "otraga" - ti će proizvodi najčešće imati duži rok trajanja. 
  • Vodi računa o pravilnom skladištenju namirnica. U hladnjak ne smije ući topla hrana - dozvoli joj da dođe na sobnu temperaturu. I nipošto je nemoj staviti "otvorenu": staklena posuda s poklopcem ili biovrećica idealne su za skladištenje tvoje hrane. 
  • Neka kreativnost postane drugo ime za tvoje kulinarske vještine! Ostaci ne moraju nužno završiti u otpadu: "zeleno" od mladog luka odlično je za jutarnju kajganu, ostaci od voća ili pak odazrelo voće mogu se iskoristiti u zdravom soku ili nekom kolaču; od krumpira lako nastanu kroketi, a većina povrća sretno će se "okupati" u tvojoj sutrašnjoj juhi. Ali ne zaboravi na te ostatke: bilo bi izvrsno da ih iskoristiš već sutra!
  • Ako nešto zaista postaje otpad, pazi što ćeš s njime napraviti. U nekim je zemljama upotrebljiv kao donacija. A ako ti takav izbor nije mogućnost, te ako ga ne možeš ponovo iskoristiti za sutrašnje jelo, pokušaj ga iskoristiti kao osnovu za izradu komposta. Nemaš li mogućnost kompostiranja, provjeri radi li to tvoj susjed i sudjeluj. Ako ni to nije opcija, odloži ga u bio-vrećicu i sortiraj u ispravnu kantu za otpad.
  • Zamrzivač je tvoj prijatelj! Ne možeš li pojesti cijeli obrok, a znaš da ga nećeš pojesti ni sutra, spremi za u zamrzivač. Idućeg tjedna, kada nećeš imati vremena kuhati, pružit će ti ogromno veselje. Samo nemoj zaboraviti na taj obrok, jer nakon mjesec, dva, više neće biti jednako ukusan. 

 

Podrži naš rad!

Želimo zaštititi naš okoliš i sve divna bića koja u njemu žive, ali to ne možemo bez tebe. Kako bismo ostali neovisni i nastavili štititi našu prekrasnu prirodu, treba nam tvoja podrška. Danas možeš doprinijeti spašavanju našeg planeta. Budi dio naše zajednice koju čine izuzetno velikodušni, strastveni i odlučni ljudi, baš kao što si ti!

DONIRAJ