The WWF is run at a local level by the following offices...
- WWF Global
- Adria
- Argentina
- Armenia
- AsiaPacific
- Australia
- Austria
- Azerbaijan
- Belgium
- Bhutan
- Bolivia
- Borneo
- Brazil
- Bulgaria
- Cambodia
- Cameroon
- Canada
- Caucasus
- Central African Republic
- Central America
- Chile
- China
- Colombia
- Croatia
- Democratic Republic of the Congo
- Denmark
- Ecuador
- European Policy Office
- Finland
Our News
Globalna temperatura je u 2024. godini premašila kritični prag
Otkako je počelo mjerenje temperature zraka 1850. godine, prošle godine je prvi put premašena prosječna globalna vrijednost od 1,5 Celzijevih stupnjeva
Podaci pokazuju da su temperaturni rekordi bili premašeni ne samo na godišnjem, već nekoliko puta i na mjesečnom, čak i dnevnom nivou. Svaka od proteklih 10 godina bila je jedna od deset najtoplijih ikad zabilježenih godina, a 2024. je prva koja je probila granicu od 1,5 stupnjeva. Jedanaest od ukupno dvanaest mjeseci u godini premašilo je takvu granicu, a unazad godinu i pol, svi mjeseci osim srpnja 2024. godine bili su za više od 1,5 stupnjeva topliji od prosjeka. Uzrok klimatskih promjena u najvećoj mjeri leži u ljudskim aktivnostima.
Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF-Adriji, ističe: „Prema preliminarnim podacima, u Zagrebu je 2024. godina ponovno srušila sve rekorde. Odstupanjem od recentnog prosjeka 1979. - 2024. srednje godišnje temperature za čak 2,2 Celzijeva stupnja, bila je za 0,4 stupnja toplija od dosad najtoplije 2023. godine. Od svibnja 2023. godine do kraja 2024. imali smo samo jedan mjesec hladniji od prosjeka, a rekordno odstupanje od prosjeka od čak 6,3 stupnja imali smo lanjske veljače”.
Ukupna količina vodene pare u atmosferi dosegla je rekordnu vrijednost, oko 5% iznad prosjeka 1991. – 2020. godine, čak više od 1% više nego u prethodno rekordnim godinama 2016. i 2023. Topliji zrak sadrži više vlage, a vlaga je pak jedan od sastojaka snažnih olujnih procesa.
Stručne analize ekstremnih događaja iz 2024. godine na globalnoj razini pokazale su da je 15 od ukupno 16 analiziranih devastirajućih poplava, odnosno 94% tih pojava, uzrokovano ekstremnim oborinama koje su pojačane zbog klimatskih promjena. Ova iznimna godina ekstremnih vremenskih prilika pokazuje koliko je život već postao opasan zbog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem i naglašava hitnost što bržeg odmicanja od fosilnih goriva.
Klimatske promjene jedna su od glavnih prijetnji životu na planetu, na što je nedavno ponovno upozorio i WWF. U svom Izvještaju o stanju planeta iz listopada 2024. godine, svjetska organizacija za zaštitu prirode objavila je podatak o katastrofalnom padu populacija divljih vrsta od čak 73% u posljednjih pola stoljeća. Pritom se najvećom prijetnjom populacijama smatra gubitak i degradacija staništa, koji su prijetnja za čak 85% od ukupno 28 tisuća vrsta pred izumiranjem. Prekomjerno iskorištavanje resursa prijeti gubitku jednog milijuna životinjskih i biljnih vrsta. Invazivne vrste, njih danas poznatih 37 tisuća, glavni su uzročnik za 60% izumiranja, a onečišćenja mora i slatkih voda prijetnja su za 267 vrsta. Klimatske promjene, osobito uz premašivanje granice od 1,5 stupnjeva zatopljenja, mogu uzrokovati potpuni kolaps ekosustava.
„Prije nego što je objavljen WWF-ov Izvještaj o stanju planeta, a u aktualnom kontekstu Olimpijskih igara, podsjetili smo na razorne klimatske rekorde i apelirali na akciju kojom ćemo spriječiti njihovo daljnje obaranje. Sada i Copernicus potvrđuje da smo opasno blizu točkama preokreta na koje ukazujemo”, tvrdi Mazzocco Drvar.

© C3S / ECMWF
Copernicus - temperatura u 2024.u svijetu