Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija službeno su predale istorijsku nominaciju UNESCO-u u aprilu 2020. godine s ciljem uspostavljanja prvog na svetu Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Reke Mura, Drava i Dunav, koje teku kroz pet zemalja, formiraju zeleni pojas dug 700 kilometara i povezuju preko 930.000 hektara jedinstvenog područja sa značajnom prirodnom i kulturnom baštinom, te će proglašenjem postati najveće zaštićeno rečno područje u Evropi.
 
Nakon uspešnog uspostavljanja saradnje upravljača zaštićenih područja u pet zemalja (Interreg projekat coop MDD), lifelineMDD u fokus stavlja poboljšanje povezanosti reka i bioraznovrsnosti kroz međusektorsko partnerstvo, kao temelj za upravljanje budućim rezervatom biosfere. Projekat je službeno započeo virtualnim sastankom 7. jula 2020. godine.
 
Projekat coop MDD već je uspostavio saradnju između upravljača zaštićenih područja i prekograničnog upravljačkog programa budućeg Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, a projekat lifelineMDD direktna je nadogradnja te saradnje. Projekat lifelineMDD kroz međusektorsko partnerstvo upravo u fokus stavlja saradnju i razmenu znanja svih aktera uključenih u upravljanje rekama – od univerziteta, organizacija za zaštitu prirode do predstavnika vlasti i lokalnih zajednica svih pet zemalja. Zajednički cilj je da se obnovom prirodne rečne dinamike poboljša povezanost reka i bioraznovrsnosti budućeg, prvog u svetu Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Obnova reke na odabranim lokacijama imaće direktan i vidljiv pozitivan učinak na povezanost i dinamiku reka, kao i na stanje različitih tipova staništa u budućem Petodržavnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav. Implementacija mera obnove takođe služi kao baza za međusektorsku razmenu znanja između sektora zaštite prirode i sektora upravljanja vodama, ali i drugih donosioca odluka poput lokalnih organizacija. Time se jača njihova povezanost, dok se tokom projekta, kroz učestvovanje u različitim aktivnostima, jača buduća saradnja svih aktera koji će učestvovati u upravljanju budućim rezervatom biosfere.
 
Istovremeno će aktivno učestvovanje lokalnih zajednica ojačati njihovu povezanost s prirodom, te im približiti prednosti koje pružaju obnovljene reke i očuvano rečno okruženje. Uključivanjem organizacija civilnog društva, ali i lokalnih i regionalnih vlasti, osigurava se dugoročna aktivna mreža donosioca odluka, a što direktno doprinosi održivosti projektnih rezultata. Razvojem prekogranične integrisane strategije obnove reka, koja se temelji na naučnim istraživanjima, obnovom reka i razmenom znanja, lifelineMDD direktno doprinosi cilju zaštite i obnove ekoloških koridora i jačanju saradnje različitih interesnih grupa.
 
Naredne dve i po godine, 12 projektnih i 17 pridruženih partnera iz različitih sektora, obnovom prirodne riečne dinamike radiće na poboljšanju povezanosti reka i bioraznovrsnosti.

Projektni partneri

 

• Svetski fond za zaštitu prirode Austrija - WWF Austria, Austrija
• Univerzitet za prirodne resurse i prirodne nauke Beč (BOKU), Austrija
• Regionalno upravljačko telo SO, Austrija
• Kancelarija štajerske vlade – Odeljenje 14 za upravljanje vodama, resursima i održivosti, Austrija
• Institut Republike Slovenije za zaštitu prirode, Slovenija
• Opština Velika Polana, Slovenija
• WWF Adria – Udruga za zaštitu prirode i očuvanje bioraznolikosti, Hrvatska
• Javna ustanova za upravljanje zaštićenim delovima prirode Varaždinske županije, Hrvatska
• Svetski fond za zaštitu prirode Mađarska, Mađarska
• Svetska organizacija za prirodu Adria-Srbija, Srbija
• Pokrajinski zavod za zaštitu prirode Vojvodine, Srbija
• Pomgrad – društvo za upravljanje vodama, Slovenija

 
Pridruženi partneri
 

• Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav, Austrija
• Austrijski nacionalni odbor za UNESCO-ov program "Čovek i biosfera", Austrija
• Federalno ministarstvo poljoprivrede, regija i turizma, Direkcija I / 6 za upravljanje rizikom od poplava, Austrija
• Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, Uprava za životnu sredinu, Slovenija
• Direkcija Republike Slovenije za vode, Slovenija
• Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu, Hrvatska
• Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, Hrvatska
• Javna ustanova agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Hrvatska
• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska
• Javna ustanova Park prirode Kopački rit, Hrvatska
• Zapadno-podunavska uprava za vode, Mađarska
• Uprava Nacionalnog parka Balaton-felvidéki, Mađarska
• Odeljenje državnog sekretara za zaštitu prirode, Ministarstvo poljoprivrede, Mađarska
• Javno preduzeće "Vojvodinašume", Srbija
• Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Srbija
• Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, Srbija
• Bavarsko državno ministarstvo za okoliša, zdravlja i zaštitu potrošača, Njemačka

 

Finansiranje